
Nekontrolisano kockanje ljudima uglavnom deluje kao bezobrazluk, nemoralno i bahato ponašanje. Sve to spolja deluje tako, međutim suština problema je nešto drugo.
Dešava se da se dugogodišnjim kockanjem ličnost patološkog kockara transformiše, pa oni postaju neodgovorni, ne poštuju dogovor, egocentrični su i sebični – na prvom mestu im je važno da imaju novac za kockanje bez obzira da li porodica ima za osnovne potrebe (ima za cigarete i kockanje, a za hleb nema), bezosećajni su – ne obaziru se na bol i patnju bližnjih koju im nanose svojim ponašanjem, zanemaruju ranija interesovanja i hobije jer je kockanje postalo prioritet, ne poštuju socijalne norme, lažu, manipulišu. Jedan procenat kockara je spreman da počini i krivična dela (krađe, prevare, falsifikovanja, prodaja droge, prostituisanje) kako bi došli do novca za vraćanje duga i dalje kockanje.
Patološke kockare ne treba osuđivati već im treba pomoći da se leče. Patološko kockanje je bolest zavisnosti bez supstance, nije bezobrazluk i nemoral i nalazi se u klasifikacijama mentalnih bolesti baš kao i alkoholizam i narkomanija.
Istina je da su dugogodišnjim nekontrolisanim kockanjem ovakve osobe stekle moralne nedostatke, ali sve je to posledica bolesti zavisnosti i degradacije ličnosti. Problem treba saseći u samom početku. Ako ste vašem članu porodice pomogli tako što ste vratili dug jednom, to ne znači da će osoba nastaviti da pravi nove dugove, možda je napravio grešku i više neće. Ali ako ste već dva puta vraćali dug to je već za zabrinutost, verovatno je da će vaš član porodice napraviti i sledeći dug. Nemojte činiti medveđu uslugu zavisniku i vraćati njegove kockarske dugove godinama. Nema logike da vi radite i zarađujete da bi finansirali nečije kockanje (čitaj: bolesno ponašanje) umesto da pomognete zavisniku da se izleči. Osim toga što član vaše porodice neće prestati sa kockanjem, vi ćete mu pomoći da se ova bolest razvije i zahvati sve sfere života zavisnika. Na taj način i on i vi ćete izgubiti mnogo vremena i zdravlja.
Zato se javite na vreme da rešite problem i ne dopustite da bolest uzme maha.
Jasmina Leković, dipl.psiholog